Agencije koje se bave prodajom nekretnina tvrde da je posljednjih mjeseci živnula potražnja za stanovima, najvećim dijelom zbog novog zakona o subvencioniranju stambenih kredita... Zbog novog Zakona o subvencioniranju stambenih kredita počele rasti cijene stanova

Agencije koje se bave prodajom nekretnina tvrde da je posljednjih mjeseci živnula potražnja za stanovima, najvećim dijelom zbog novog zakona o subvencioniranju stambenih kredita po kojemu će ljudima koji nemaju stan država plaćati pola rate kredita iduće četiri godine, piše Večernji list.

Ti krediti ne bi smjeli imati početnu kamatu veću od 3,75 posto, no vlada je uvjerena da će cijena kredita biti i niža. Prijedlog zakona propisuje da se kamate ne smiju mijenjati prve četiri godine, a osigurač protiv poskupljenja ugrađen je za iduće dvije godine tako da kredit smije poskupjeti do najviše 10 posto, što znači da još dvije godine kamata ne smije ići iznad 4,12 posto. Nakon šest godina, cijena kredita određivat će se u skladu s tržišnim prilikama i uvjetima koje propisuje Zakon o potrošačkom kreditiranju po kojemu se cijene kredita mogu mijenjati dva puta godišnje, ovisno o euriboru (cijeni eura na međubankarskom EU tržištu) ili nacionalnoj referentnoj kamatnoj stopi.

U početku se razmišljalo da granica za subvencije bude 1900 eura po kvadratu, no Vlada je na kraju spustila granicu na 1500 eura nakon što su upozoreni da zbog te administrativne odluke dolazi do umjetnog pritiska na poskupljenje nekretnina. Iz oglasnika Njuškalo, preko kojeg se trenutačno prodaje 166 tisuća nekretnina, poručuju da su u svibnju prodavatelji tražili u prosjeku dva posto više novca nego istog mjeseca prošle godine. Gledaju li se veći gradovi, najveći skok traženih cijena prisutan je u Dubrovniku (12%), Splitu (5%), Puli, Šibeniku i Kaštelima oko 4%, u Zadru i Zagrebu nešto više od 3%, no zato su cijene u Bjelovaru i Vukovaru pale 8%, u Vinkovcima 5%, u Sisku i Slavonskom brodu 3%, a u Osijeku i Varaždinu oko 2%, piše Večernji.hr.

U Vukovaru se stan može kupiti za 390 eura po četvornom metru, no za kvadrat u Dubrovniku nisu dovoljne ni četiri tisuće eura. Najskuplji je kvadrat kuće u Dubrovniku u povijesnoj jezgri grada, gdje je tražena cijena viša od šest tisuća eura, dok je u Splitu najskuplji kvadrat zabilježen u naselju Spinut, gdje je cijena viša od pet tisuća eura. Najskuplji kvadrat kuće u Gradu Zagrebu zabilježen je na Gupčevoj zvijezdi – 3263 eura. Zakon o subvencioniranim kreditima trebao bi biti prihvaćen do kraja ovog mjeseca, no prvi će se ugovori odobriti tek nakon što država izabere banke s kojima će odraditi cijeli posao, pred kraj ljeta.

Nema komentara

Budite prvi koji će ostaviti komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *