Nakon najave da zbog pozamašne izloženosti građana kamatnom riziku Hrvatska narodna banka (HNB) priprema preporuke bankama da naglasak stave na fiksne kamate, stižu prvi... Sve banke moraju u ponudi kredita nuditi i fiksne kamate!

Nakon najave da zbog pozamašne izloženosti građana kamatnom riziku Hrvatska narodna banka (HNB) priprema preporuke bankama da naglasak stave na fiksne kamate, stižu prvi konkretni potezi.

Od 1. kolovoza banke će klijentima za nove kredite biti dužne ponuditi opciju fiksne kamatne stope, a ako ih u ponudi nemaju, pružiti im HNB-ovu listu kreditora koji ih nude i po kojim uvjetima. Najesen se, pak, očekuje i preporuka za postojeće kredite, ali i fleksibiliziranje upravljanja kolateralima kod repo aukcija što bi dodatno trebalo olakšati put fiksnim kamatama.

Najnoviji potez je proširenje ranije odluke kojom su banke klijentima morale ponuditi i opciju kunskih zajmova, uz one s valutnom klauzulom što je, uz ostalo, dalo vjetra u leđa ekspanziji kunskih kredita. S istim efektom u središnjoj banci računaju i sad, očekujući da će tržište i konkurencija učiniti svoje.

“Bitno je da su ljudi svjesni rizika, da znaju koliko on može utjecati na njihove otplate s obzirom na preostalu ročnost kredita i, sukladno tome, informirani kod kojih banaka mogu fiksirati kamatu”, kaže viceguverner Vedran Šošić za Poslovni dnevnik. Potom svatko samostalno odlučuje hoće li se zaštititi od rizika ili ga preuzeti. “To uvijek treba biti odluka pojedinca, a ne da ih mi na nešto nagovaramo”, podcrtava.

Bankama je već signalizirano da će regulator izaći s potezom koji će tangirati i kredite u otplati, ali i fleksibilizirati upravljanje kolateralima kako bi se povećala učinkovitost repo aukcija, dugoročnih izvora za kunske kredite. Dosad su banke za strukturne repo operacije morale imati vrijednosne papire s dospijećem duljim od četiri godine, a uvođenjem “collateral poolinga” moći će imati i kratkoročne, odnosno tražit će se održavanje “pool” kolaterala za sve repo poslove neovisno o dospijeću. Efekt ne bi trebao donijeti tektonske promjene u kreditiranju već ukloniti jednu od prepreka.

Inače, dvije trećine svih kredita koje vraćaju kućanstva vezano je uz promjenjivu kamatu, a kod stambenih kredita to premašuje 75 posto. Rast cijene novca građanima bi se prelio u više rate, a bankama materijalizirao kamatno inducirani kreditni rizik što brine supervizora jer može poprimiti obrise sistemskog rizika. Primjerice, rast euribora (uz koji je vezano više od polovice stambenih kredita uz varijabilnu stopu) za jedan posto povećao bi otplatne rate za 10 posto, a njegov povratak na povijesne razine prije krize 2008. ponovio bi scenarij aprecijacije švicarskog franka.

No, u kojem će smjeru kamate i kad ići , nitko se ne usudi prognozirati. FED je na tragu dizanja referentnih kamatnjaka, no ECB je prije desetak dana snizila inflatorna očekivanja daleko ispod ciljanih dva posto i najavila produženje, a bude li potrebe i povećanje opsega monetarnog popuštanja. U Frankfurtu očekuju da će cijena novca u eurozoni “dulje razdoblje” ostati na sadašnjim razinama, sigurno dosta dulje od kraja ove godine.

Uz to, izgledno je da bi se ‘peglanje’ kreditnog rejtinga Hrvatske moglo preliti u cijene kredita kod kuće pa ne čudi da klijenti još kalkuliraju s padom kamata, upozoravaju bankari. Guverner Boris Vujčić u svibnju je upozorio da iako postoji oportunitetni trošak pada rata kredita ako kamate još padnu, on je u uvjetima povijesno niskih kamata razmjerno mali, dok je potencijalni trošak za neke klijente u slučaju rasta kamata znatan.

Nema komentara

Budite prvi koji će ostaviti komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *