Pet hrvatskih stambenih štedionica u prošloj su godini svojim klijentima ukupno, prema neslužbenim podacima, plasirale kredita vrijednih oko 720 milijuna kuna, što je 20-ak... Stambene štedionice u prošloj godini ostvarile rast od 20 posto

Pet hrvatskih stambenih štedionica u prošloj su godini svojim klijentima ukupno, prema neslužbenim podacima, plasirale kredita vrijednih oko 720 milijuna kuna, što je 20-ak posto više nego u godini prije.

Doznajemo da najveći rast bilježe PBZ štedionica, Wüstenrot i Prva stambena, koje su lani dodijelile tri četvrtine ukupna iznosa tih kredita, dok nešto sporiji rast imaju Raiffeisen i HPB stambena.

Postignuti prošlogodišnji rezultati u kreditiranju tim su vrjedniji zna li se da štedionice već godinama i bilježe kakav-takav rast plasmana, a i da, na drugoj strani, u zadnje dvije – tri godine primjetno stagnira bankarsko stambeno kreditiranje.

Štedioničari ne kriju kako su u protekloj godini više-manje i očekivali povećanu tražnju za njihovim povoljnim kreditima. Ocjenjuju da su prije dvije godine vraćeni državni poticaji na štednju potpomagali i na stabiliziranju ukupnog sustava. Dodaju kako i novouvedeni varijabilni model poticaja štednje sada i dugoročno jamči da će štednja u štedionicama, pa i njihovi krediti i ubuduće ostati atraktivni i konkurentni proizvodi, bez obzira na kretanje kamate na našem tržištu.

Dakako, i nadalje najznačajnija sustavna prednost je da se krediti štedionica, znači i oni (stari) eurski i (novi) kunski, uz to što jedini na našem financijskom tržištu imaju fiksnu kamatu tijekom cijelog perioda otplate, nude i po iznimno povoljnim kamatama koje se kreću od 2,90 do 4,90 posto godišnje ovisno o udjelu vlastitih sredstava. Podsjetimo, kako je, uz redovne (euro) kredite za međufinanciranje koje godinama imaju sve štedionice, od početka prošle godine svih pet štedionica u ponudu uvelo i kunske stambene kredite s fiksnom kamatom. Doznajemo da je u našim štedionicama trenutačno najveća potražnja za stambenim kreditima s fiksnom kamatnom i valutnom klauzulom u eurima na rok od 20 do 25 godina, slijede krediti za adaptacije, a i da je financiranje izgradnje najmanje zastupljeno. Većina štednje i dalje se prikuplja u eurima,no zbog nešto većih kamata, postupno rastu i kunski depoziti, pa i kunski plasmani.

Iz najveće, Prve stambene poručuju kako su zadovoljni što sve više građana odgovorno procjenjuje i sigurnost štednje na dulji rok, a i realizira kredite u štedionicama. Da ispravno postupaju govore i činjenice da su ti krediti u zadnjih šest-sedam godina postali i do pet puta manje rizični od drugih na našem financijskom tržištu. Odgovorni iz PBZ-štedionice dodaju kako u uvjetima niskih tržišnih kamatnih stopa, varijabilna državna poticajna sredstva postaju sve važniji element i u privlačenju novih klijenata.

Uz podsjećanje da štedionice plasiraju kredite isključivo iz prikupljene štednje, Zdravko Anđel, čelnik Wustenrotove uprave kaže da je za stabilnost sustava ključno državno poticanje depozita, jer se njima osiguravaju dugoročni izvori za odobravanje kredita. “Ne treba zaboraviti i kako stambene štedionice jedine na našem financijskom tržištu imaju (i) sposobnost da u okruženju koje počiva na varijabilnim kamatama rade transformaciju u fiksnu kamate na dugi rok, i zbog toga su imune na promjene kamata pa samim time i euribora,” pojašnjava Anđel.

Poznavaoci tržišnih prilika procjenjuju da bi sve prednosti stambene štednje u štedionicama mogle tek doći do izražaja kada poraste cijena novca na valu rasta referentnih kamata, poput euribora. Iako će novi poticaji biti niski kada su kamate niske, stambena štednja je (i ostat će) atraktivna i bez konkurencije jer rastom kamata poticaji progresivno rastu, kažu ekonomski analitičari. Sve bi to, nadaju se u našim štedionicama, već u ovoj i narednim godinama moglo bi i dodatno potaći potencijalne štediše i na puno veće ugovaranje stambene štednje, ali i na povećanu tražnju i plasmane tih povoljnih kredita.

Premda u ukupnoj aktivi hr-kreditnih institucija sudjeluju sa svega 1,9 posto, udjel stambenih štedionica u ukupno novoodobrenim kreditima, nakon prošlogodišnjeg, a i najavljena 10-postotna ovogodišnjeg povećanja plasmana –mogao bi se popeti na visokih 25 posto. Drugim riječima, svaki četvrti novoodobreni stambeni kredit mogao bi uskoro i dolaziti iz naših stambenih štedionica.

Nema komentara

Budite prvi koji će ostaviti komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *